Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili nenamjerno.
Neverbalno ponašanje se koristi za:
izražavanje emocija, pokazivanje stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne komunikacije.
S obzirom da, u svakodnevnom životu, težina koju dajemo riječima baca sjenu na druge oblike izražavanja, postavlja se pitanje: Zbog čega ljudi koriste neverbalne znakove?
Michael Argajl naveo je pet razloga koji čine govor tijela neizostavnim:
- Nemogućnost izražavanja nekih pojava verbalnim znakovima;
- Jasnije i oštrije isticanje neke odlike ili stvari;
- Moć nad bilo kakvim pokušajem manipulacije;
- Eksplicitnije izražavanje osobnih stavova;
- Uzajamno informiranje.
Neverbalna komunikacija je izrazito važna jer slušatelj pamti 10% onoga što se govori, 40% kako se govori, a 50% se odnosi na dojam koji ostavlja govornik.
Govor tijela je veoma kompleksna kategorija.
Od načina na koji su postavljene ruke do držanja tijela do pravca u kojem su postavljene noge pri komunikaciji, možemo razaznati da li je naš sugovornik otvoren i iskren prema nama, da li mu je razgovor sa nama interesantan ili ne, da li mu nešto drugo odvlači pažnju i da li želi provesti vrijeme sa nama ili što prije preći na neki drugi, za njega interesantniji, subjekt ili objekt pažnje.
Kontakt očima je također izvrstan vid neverbalne komunikacije u kojem prema pogledu možemo saznati da li je sugovornik zainteresiran za nas i našu priču ili nije.
Glas nam govori o spolu sugovornika, životnoj dobi, raspoloženju, obrazovanju, porijeklu, pa i zdravstvenom stanju. Boja glasa, kao i glasnoća, nam puno govore o našem sugovorniku i njegovim namjerama prema nama i našoj zajedničkoj komunikaciji.
Dodir je veoma bitan način neverbalne komunikacije i sa njim se mora biti veoma pažljiv. Prijateljski stisak ruke i primjeren dodir nam svima prija, ali dodir koji predugo traje a nije od naših najbližih može se čak smatrati određenom vrstom prijetnje.
Izraz lica pokazuje stav prema sugovorniku. Izbjegavajte mrštenje i druge neprijatne facijalne ekspresije ako želite ugodan razgovor sa svojim sugovornikom.
Osobni prostor, izgled i tišina/blebetanje
su stvari na koje također moramo obratiti pažnju pri razgovoru sa svojim sugovornikom ukoliko želimo biti shvaćeni i prihvaćeni na primjeren način.
Ukoliko želimo imati kvalitetan odnos sa onima sa kojima stupamo i ostajemo u kontaktu potrebno je obratiti pažnju kako na verbalnu tako i na neverbalnu komunikaciju jer jedna ide pod ruku sa drugom.
Olja Ljiljak-Kapidžić, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeut